Predlog izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim je majkama sa troje ili više djece trebalo da se obezbijedi pravo na doživotnu mjesečnu naknadu, nije juče usvojen u Skupštini jer u trenutku glasanja u sali nije bilo sedam opozicionih poslanika. Akt nije imao podršku 41 poslanika pa nije dobio podršku ni u načelu.
Sjednici nisu prisustvovali Miodrag Lekić, Goran Danilović, Radovan Asanović i Zoran Miljanić iz DEMOS-a, kako je objašnjeno, iz tehničkih razloga. Miljanić je kazao „Danu” da je glavni razlog njihovog odsustva to što im Skupština još nije odgovorila na zahtjev za formiranje poslaničkog kluba.
Kako je obrazloženo na sjednici Skupštine, nezavisni poslanik Dritan Abazović bio je na sastanku sa ambasadorom. Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore i Danijela Marković iz SNP-a, kako nam je saopšteno iz njihovih partija, bile su odsutne zbog zdravstvenih razloga.
U trenutku glasanja u sali su bila 73 poslanika od kojih je 38 podržalo predlog zakona, a falila su tri da propis „prođe”, 20 poslanika je bilo protiv, a 15 uzdržanih.
Zakon koji je predložio poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović predviđao je da zaposlena žena koja rodi troje ili više djece, sa 25 odnosno 15 godina radnog staža, ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu od 70 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja prethodi onoj kada je ostvareno to pravo. Takođe, predviđalo se uvođenje naknade za nezaposlenog roditelja koji njeguje dijete sa invaliditetom.
O predlogu zakona se nije raspravljalo jer u sali nije bilo nekoliko opozicionih poslanika, dok je dio članova SDP-a, uprkos najavama da će ta partija dati podršku aktu, glasao protiv propisa. DPS je očekivano bio protiv ili uzdržan, kao što su i najavljivali.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić tražio je odlaganje glasanja o ovom propisu s obzirom na to da će se zakon primjenjivati tek od 2016. godine, ali mu je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao da je glasanje bilo zakazano i da nema mjesta za odgađanje. Bojanić je rekao da je njegov kolega Abazović na sastanku sa ambasadorom i da ne može stići na glasanje.
Zakon su podržali lider SDP-a Ranko Krivokapić, kao i poslanici ove partije Draginja Vuksanović, Izet Bralić, Džavid Šabović, a uzdržani su bili Damir Šehović, Borislav Banović i Mićo Orlandić, dok je Rifat Rastoder bio odsutan.
Za zakon su glasali poslanici Demokratskog fronta, Pozitivne Crne Gore, SNP-a i Bošnjačke stranke.
Poslanici DPS-a Halil Duković, Branko Čavor, Obrad Mišo Stanišić, Žana Filipović, Marija Ćatović, Željko Aprcović, Saša Pešić, Rešid Adrović, Slobodan Radović, Šefkija Murić, Nikola Gegaj i Veljko Zarubica bili su uzdržani prilikom glasanja.
Iz kluba poslanika Albanskih partija (FORCA, AA), Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije zakon su podržali Nik Đeljošaj i Andrija Popović, dok su Ljerka Dragićević i Genci Nimanbegu bili protiv.
Predlagač zakona Aleksandar Damjanović izjavio je da je glasanje javno razotkrilo podjelu u SDP-u, jer je dio poslanika u toj partiji podržao akt, a ostatak ne. On je istakao da ipak neće odustati i da će zakon staviti ponovo u proceduru.
– Žao mi je što je dio kolega bio odsutan, a naročito me čudi stav SDP-a koji je imao i prihvatljive amandmane na zakon, a da nije dozvolio da se o njima i raspravlja već su dozvolili da akt ne bude usvojen ni u načelu. Ima kolega koji su bili bolesni i opravdano odsutni zbog prijema, ali ne razumijem odsustvo mnogih – istakao je Damjanović.
On ističe da je zakon pokazao da ima podršku građana, ali i dobrog dijela parlamenta, te da je to razlog da se od njega ne odustaje.
Poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić smatra da nije bilo opravdanog razloga za dio opozicionara koji su bili odsutni iz Skupštine, ali ističe da je ipak glavni krivac za neusvajanje zakona DPS.
– DPS je od starta protiv jednog humanog cilja, a to je zaštita materinstva i pokušaj da se pospješi natalitet u državi pošto nas je sve manje i manje. Vladajuća partija izgleda ne misli o tome, već evo nijesu dozvolili da se u načelu zakon podrži, da barem o njemu raspravljamo. Po ko zna koji put su pokazali da nemaju osjećaja za najelementarnija životna pitanja, kao što je zaštita majke. Žao mi je što dio kolega iz opozicije nije bio tu jer smatram da nije bilo pravog razloga da ne budu ovdje kada se glasalo o zakonu – izjavio je za „Dan” Vučinić.M.S.
Danilović: Pokušavaju da nam naškode
Goran Danilović je kazao za „Dan” da je nevjerovatno da deset dana ne mogu dobiti pisani odgovor vođstva Skupštine na njihov pisani zahtjev da im omoguće formiranje samostalnog kluba poslanika.
– Pokušati na takav način omalovažiti kolege i proceduru, postupak je koji će koštati aktere, a ne Demos! Očigledno postoji neka prećutna saglasnost i politička manipulacija po kojoj ne treba odgovarati blagovremeno kako bi se Demos optužio za nešto. Mi ćemo i dalje strpljivo čekati pisani odgovor kako bismo dokument pokazali javnosti ili stekli pravo na žalbu, ako se za nju odlučimo. Jasno mi je da diskriminacija prema kolegama ne boli parlamentarnu većinu, ali mi nije jasno kako bilo kojoj opozicionoj stranci može odgovarati nasilje i nehaj. Odgovor na naš pisani zahtjev bilo kakav, sa bilo kojim sadržajem predstavlja elementarnu poslovničku, zakonsku i kolegijalnu obavezu. Politika sitnih spletki je prošlost i nikome dobro neće donijeti. To na kraju nije politika, to je potcjenjivanje javnosti – zaključio je Danilović.
Ženske NVO protiv naknada
Predstavnice NVO koje se bave zaštitom prava žena ocijenile su da Predlog izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti stvara podjele i između samih žena, što je oprobani recept da se spriječe ionako slabi emancipatorski pokušaji. Predstavnice NVO Centar za ženska prava, Anima, Sigurna ženska kuća i SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić ocijenile su da zakon naizgled daje rešenje dva velika problema u Crnoj Gori – drastičan pad nataliteta i socijalni položaj majki. One ističu da je većina žena zbog loše privatizacione politike vlasti i dugogodišnjeg urušavanja crnogorske privrede ostala bez posla i bez mogućnosti da se ponovo zaposle i ostvare pravo na penziju.
– Samo što ovo drugo, položaj žena na tržištu rada, i nije neki problem za državu. Jer da jeste, sa njime bi se država suočila kako treba –direktno, a ne kroz mjere koje se tiču populacione politike, kao što je slučaj sa pomenutim predlogom zakona – piše u saopštenju.